[ Pobierz całość w formacie PDF ]se? Ili ovo: Poduzete mjere radi obuzdavanja gladi u %0ńetiri kotara Saratovske
gubernije zasad ne donose ~eljene rezultate. O%0ńekuje se da e se u proljetnim
mjesecima nesreća proairiti i na susjedne gubernije. Visoka eminencija Aloizij,
arhiepiskop saratovski i samarski, nalo~io je obavljanje slu~be Bo~je u crkvama
radi svladavanja nevolje." Slu~ba Bo~ja! I pala%0ńinke vam neće zapeti u
grlu!
Erast Petrovi%0ń, koji je sluaao s bolnom grimasom, htio je podsjetiti
raskrinkava%0ńicu da ni sama ju%0ńer nije odbila Dolgorukojeve pala%0ńinke,
ali ipak je odustao, jer to bi bilo plitko, a i zato ato je u najva~nijem bila u
pravu.
A Esfir se nije smirivala, %0ńitala je dalje:
- Sluaaj, sluaaj: Ruski domoljubi duboko su ogor%0ńeni latviziranjem
narodnih akola u Livonskoj guberniji. Djecu ondje sada prisiljavaju u%0ńiti
domoroda%0ńko narje%0ńje, zbog %0ńega je smanjen broj satova predvienih za
izu%0ńavanje Zakona Bo~jeg, tobo~e neobaveznog za nepravoslavce." Ili iz
Varaave, sa suenja konji%0ńkom zastavniku Vartaaovu: Sud je odbio
sasluaati iskaz svjedokinje Przemyslske, s obzirom na to da nije pristala govoriti
na ruskom jeziku, pozivajući se na nedovoljno znanje istoga." Na poljskom
sudu!
Posljednji citat podsjeti Fandorina na prekinutu nit: na ubijenog Arsenija
Zimina %0ńiji je otac u Varaavi branio upravo zlosretnog konji%0ńkog
zastavnika. Od nemilog sjećanja Erast Petrovi%0ńu postade sasvim mu%0ńno.
- Da, u dr~avi ima mnogo gadova i budala - re%0ńe on nevoljko.
- Svi ili gotovo svi. A svi ili gotovo svi revolucionari plemeniti su i
herojski ljudi - odre~e Esfir i sarkasti%0ńno upita. - Ta te okolnost ne
navodi ni na kakvu pomisao?
Dr~avni savjetnik tu~no odgovori:
- Vje%0ńna nesreća Rusije. Sve je u njoj pobrkano. Dobro brane budale i
gadovi, zlu slu~e mu%0ńenici i h-heroji.
* * *
O%0ńito je bio takav dan: u %7ńandarmerijskoj upravi takoer su govorili o
Rusiji.
Po~arski je zauzeo opustjeli kabinet pokojnoga Stanislava Filipovi%0ńa,
kamo se, normalno, premjestilo i vodstvo istrage. U %0ńekaonici je
pokraj telefonskog aparata koji je neprekidno zvonio stajao poru%0ńnik
Smoljaninov, bljei nego ina%0ńe i s rukom s efektnim crnim povezom.
Nasmijeaio se Fandorinu iznad cijevi za govor na aparatu i pokazao mu
zapovjednikova vrata: samo izvolite.
U kabinetu kod kneza sjedio je posjetitelj, Sergej Vitaljevi%0ń Zubcov, zbog
ne%0ńega veoma rumen i uzbuen.
- A-a, Erast Petrovi%0ń - ustane mu ususret Po~arski. - Vidim po
modrim kolobarima da niste legli. Evo, ja sjedim, dangubim. Policija i
~andarmerija tragaju po ulicama, agenti se vrzmaju po zakucima i
smetliatima blizu revolucionarnih okupljaliata, a ja sam zasjeo ovdje kao
nekakav pauk i %0ńekam neće li se gdje trznuti pau%0ńina. ekajmo zajedno.
Evo, svratio je Sergej Vitaljevi%0ń. Iznosi vrlo zanimljive poglede na
radni%0ńki pokret. Nastavite, dragi moj. I gospodinu Fandorinu bit će
interesantno.
Mraavo, lijepo lice titularnoga savjetnika Zubcova osulo se ru~i%0ńastim
mrljama; ili od zadovoljstva, ili od joa nekog osjećaja.
- Govorio sam, Eraste Petrovi%0ńu, da je revolucionarni pokret u Rusiji
mnogo jednostavnije pobijediti reformatorskim, a ne policijskim
metodama. Policijskim je vjerojatno i posve nemoguće, zato ato nasilje
raa uzvratno nasilje, joa upornije, koje raste sve do druatvene
eksplozije. Najveću pozornost treba obratiti na sloj tvorni%0ńkih radnika.
Bez radni%0ńke podrake revolucionari se nemaju %0ńemu nadati, naai su
seljaci previae pasivni i razjedinjeni.
Tiho ue Smoljaninov. Sjeo je za tajnikov stol, nespretno pritisnuo
zamotanom rukom list i stao neato zapisivati, poput gimnazijalca
nagnuvai glavu na stranu.
" A kako uskratiti revolucionarima radni%0ńku p-podraku? - upita dr~avni
savjetnik, pokuaavajući shvatiti ato zna%0ńe ru~i%0ńaste mrlje.
" Vrlo jednostavno. - Vidjelo se da Zubcov govori o ne%0ńem davno
promialjenom, pro~ivljenom, ne teoretizira tek tako, već se, izgleda,
nada da će svojim idejama zainteresirati va~nog %0ńovjeka iz Peterburga.
- Tko ~ivi zadovoljavajuće, ne ide na barikade. Kad bi svi radnici ~ivjeli
kao u tvrtkama Timofeja Grigorjevi%0ńa Lobastova, s devetosatnim
radnim danom, pristojnom plaćom, besplatnom bolnicom i dopustom,
gospoda Grinovi ne bi imali ato raditi u Rusiji.
" Ali, kako ~ive radnici ovisi o tvorni%0ńarima - dometne Po~arski, sa
zadovoljstvom gledajući mladića. - Ne mo~ea im narediti da plaćaju
toliko i toliko i otvaraju besplatne bolnice.
" Zato i postojimo mi, dr~ava. - Zubcov zatrese svijetlosmeom kosom. -
Treba baa narediti. Hvala Bogu, imamo apsolutisti%0ńku monarhiju.
Treba to objasniti bogatima i pametnima, kako bi shvatili svoju korist,
a zatim provesti zakon. Odozgo. Strogi propisi za najam radnika. Ako
[ Pobierz całość w formacie PDF ]zanotowane.pldoc.pisz.plpdf.pisz.plkajaszek.htw.pl
